Pistorius traži međunarodni poredak temeljen na pravilima

Tijekom svog nešto više od tjedan dana dugog putovanja duž zapadnog ruba Pacifika (20.-28.3.) njemački ministar obrane Boris Pistorius neumorno je naglašavao važnost međunarodnog poretka temeljenog na pravilima. I svoda gdje je bio - u Japanu, Singapuru i Australiji – su domaćini na to reagirali s odobravanjem, i sami naglašavajući koliko je taj poredak važan.

Tako je, primjerice, australski potpredsjednik vlade i ministar obrane Richard Marles u Canberri istaknuo zajedničke vrijednosti dviju zemalja: „Poštujemo vladavinu prava na nacionalnoj i međunarodnoj razini“, naglasio je na zajedničkoj konferenciji za medije u parlamentu. „Poredak temeljen na pravilima iznimno je važan za obje naše zemlje“, dodao je.

Osim toga je na svim susretima njemački ministar obrane naglašavao usku povezanost Indo-Pacifika i Europe. „Današnji svijet sve je više međusobno umrežen. Iz dana u dan. Sviđalo se to nama ili ne. Sukobi, gospodarske krize, prirodne katastrofe – javljaju se u jednoj regiji svijeta, no njihovi uzroci mogu ležati u nekoj drugoj, dalekoj regiji“, rekao je Pistorius u Canberri.

Nova uloga za Njemačku

No, stalno prizivanje poretka temeljenog na pravilima također pokazuje da nešto nije u redu. Dosadašnje sigurnosti nestaju, a nove su još u nastajanju i nisu prošle nikakvu ozbiljnu provjeru.

Koliko je teško za zemlju poput Njemačke, koja u sigurnosnoj politici ovisi o SAD-u, pronaći novu i uvjerljivu poziciju i ulogu, postaje jasno iznova tijekom putovanja.

S jedne strane, Pistorius naglašava vlastiti suverenitet: „Trebali bismo promijeniti fokus i više ne gledati samo: što čini Kina, što čini Rusija, što čine Sjedinjene Američke Države? To su supersile, ali sve srednje sile zajedno – ako se drže skupa, pouzdane su i slijede svoje ciljeve – u najmanju su ruku jednako snažne kao i one. To zahtijeva jedinstvo i odlučnost. U tom okviru možemo mnogo postići.“

S druge strane, svjestan je da djelotvoran međunarodni poredak nije moguć bez velikih sila. „Međunarodni poredak treba supersile. One koje to jesu i one koje to žele biti ne smiju samo sjediti za stolom, nego ga moraju i suoblikovati. No, težišta tog međunarodnog poretka moraju se promijeniti i mora se pokazati jesu li supersile na to spremne.“

U tom kontekstu Pistorius traži više hrabrosti. Međunarodne odnose više puta uspoređuje s toksičnim partnerstvom: „Onaj tko se stalno fokusira samo na svog protivnika odnosno partnera, nikada ne djeluje suvereno. Njime upravlja strah. A odluke donesene na temelju straha uvijek su pogrešne.“

Novi savezi i sloboda od straha

Ono što Pistorius očito ima na umu jest novi savez srednjih sila, među koje uz Njemačku ubraja zemlje poput Japana, Singapura i Australije. Takozvani Globalni Jug također bi se trebao snažnije uključiti: „Vjerujem i da zemlje Globalnog Juga razmišljaju o drukčijem utjecaju koji, sasvim razumljivo, žele imati. Pitanje je kako to osigurati.“ Time priznaje ono što zemlje poput Indije, Indonezije, Južnoafričke Republike, Turske i drugih već dulje zahtijevaju: reformu globalne strukture moći, koju smatraju nepravednom, prema uključivijem poretku.

Istupi Pistoriusa tijekom putovanja pokazuju da on i njemačka vlada jasno vide eroziju međunarodnog poretka - i potrebu za njegovom reformom. Pritom se stvaranje novog poretka ne želi prepustiti zemljama poput Rusije, koju je njemački ministar obrane u više svojih nastupa na putovanju opisao kao „agresivnu i revizionističku“. Također se mora suprotstaviti utjecaju Kine, koju je Europska unija još 2019. označila kao „sistemskog rivala“. No, i to ne također vrlo važno, Pistorius traži i veću neovisnost od Sjedinjenih Američkih Država.

Kao najmanji zajednički nazivnik saveza srednjih sila vidi njihovu predanost prihvaćenom poretku: „Prije svega radi se o tome da se usuglasimo kako nam je potreban međunarodni poredak temeljen na pravilima.“ A ako treba biti prihvaćen, „onda moramo malo pomaknuti središte tog poretka.“ Pri tome bi središnji stupovi i dalje ostali Povelja Ujedinjenih naroda, poštivanje međunarodnog prava i sloboda pomorskih putova. Zemlje poput Japana, Singapura i Australije s time su svakako suglasne.